O Montessori metodi
Maria Montessori, talijanska doktorica medicine i pedagoginja, ističe da je najznačajniji stadij razvoja djeteta prvi stadij, stadij ranog djetinjstva. Upijajuća osobina uma i dječji senzitivitet prema okolini čine razvoj u prvom periodu najefikasnijim. Djeca upijaju impresije iz svoje okoline kroz nesvjesnu memoriju. Djeca tad skupljaju sva iskustva relevantna za njihov budući rast i razvoj, a data su im specifična genetska svojstva, koja Montessori zove ljudskim tendencijama. Tendencije poput istraživanja, orijentacije, transporta, komunikacije, društvenosti, reda, preciznosti, kontrole pogreške, kreativnosti i imaginacije su međusobno povezane i odgovaraju osnovnim ljudskim potrebama. Manifestacija tendencija očituje se kroz senzitivne periode kada dijete posjeduje senzibilitet koji mu pomaže da izabere iz svoje okoline pogoduje njegovom razvoju.
Postoji šest glavnih senzitivnih perioda: senzitivni period za uspostavljanje reda; senzitivni period za uočavanje sitnih detalja; senzitivni period za razvoj kretanja; senzitivni period za usvajanje jezika; senzitivni period za usavršavanje osjetila; senzitivni period za usvajanje društvenih normi. Osnovna prednost Montessori kurikuluma ogleda se u njegovoj jedinstvenoj usklađenosti sa svakim od ovih perioda. Ako se senzitivni periodi ne prepoznaju, djeca mogu propustiti priliku da usvoje vještine i kompetencije neophodne za ostvarenje njihovog punog potencijala.
Upravo su Montessori odgajatelji oni koji su obučeni da prepoznaju dječje senzitivitete i stvaraju adekvatne uslove za njihov razvoj kroz pripremanje povoljnog okruženja. Uspostavljanje reda olakšava se time što je okruženje predvidljivo — svi koji borave u okruženju pridržavaju se dnevnih rutina, a materijali na policama ne mijenjaju svoje mjesto bez prethodne informiranosti djece. Odgajatelji su strpljivi i dozvoljavaju djeci da istraže sitne detalje na igračkama, materijalima, vanjskim predmetima i u knjigama. Prostorija u kojoj djeca borave dovoljno je prostrana da se djeca mogu slobodno kretati, a sami materijali koje djeca koriste u učenju napravljeni su s ciljem podsticanja kretanja i razvijanja fine motorike. Okruženje je jezički stimulativno — razgovar se podstiče, pjevaju se pjesmice i prezentiraju se aktivnosti. Materijali za razvoj osjetila, koje odgajatelji lijepo izlažu na niskim, otvorenim policama i prezentiraju djeci, posebno su značajan dio Montessori aparatusa.
Montessori učionica je svijetla, lijepa, uravnotežena i zrači istinskom toplinom. U njoj se djeca osjećaju sigurnima. Sve je s ljubavlju i brigom osmišljeno da se ispoštuje dječji individualni rad. Okruženje je takvo da dozvoljava djeci slobodu izbora i slobodu upotrebe materijala onoliko dugo koliko treba da se zadovolji djetetova potreba. Dio povoljnog okruženja čini i dvorište u kojem se njeguje zdrava i sretna veza sa svijetom prirode, što direktno odgovara zdravom razvoju djeteta. Kao čuvari okruženja, odgajatelji pokazuju djeci da je okruženje povoljno za njihov ugodan boravak u njemu, sigurno, privlačno i stimulativno.
